Statistika naplate 
Do ovog pregleda se dolazi iz opcija glavnog menija programa "Finansijska operativa", na sledeći način Pregledi> Statistika naplate ![]()
U ovom pregledu
se prikazuje prosečan dnevni saldo i prosečan broj dana naplate potraživanja. Prosečan period naplate potraživanja od kupaca, prosečno vreme trajanja jednog obrta kupaca, racio kreditiranja kupaca, tj. prosečna starost kupaca- pokazuje koliko dana prosečno protekne od trenutka prodaje na robni (beskamatni) kredit kupcima do trenutka naplate potraživanja. Zapravo, pokazuje dužinu vremenskog perioda u kome preduzeće beskamatno kreditira svoje kupce.
Prosečan broj dana naplate potraživanja (Receivables Turnover in days Ratio)
Prosečan broj dana naplate = Dani u godini (365) / Racio naplate potraživanja
Pokazuje prosečan broj dana od kada se izvrišilo fakturisanje do kada su naplaćena potraživanja
Koeficijent obrta kupca
Potraživanja od kupaca nastaju prodajom gotovih proizvoda, robe ili usluga na odloženo plaćanje ili robni kredit. Potraživanja od kupaca spadaju u obrtna sredstva, jer se po pravili naplaćuju u periodu kraćem od 1 godine. Efikasnost naplate potraživanja od kupaca meri se koeficijentom njihovog obrta. Koeficijent obrta kupaca izračunava se deljenjem neto prihoda od prodaje sa prosečnim saldom kupca. Kada kreditni period iznosi na primer 60 dana a prosečan period naplate je 93 dana, vidi se da je preduzeću sa ovakvim koeficijentom narušena likvidnost i da postoji slaba efikasnost u naplati potraživanja. Koeficijent obrta kupaca (KOK) izračunava se deljenjem neto prihoda od prodaje sa prosečnim saldom kupca.
KOK = neto prihodi od prodaje / prosečni saldo kupaca
Racio pokazuje koliko se puta, u proseku, naplaćuju potraživanja u toku 1 godine. Na koliko dinara neto prihoda od realizacije u toku godine 1 dinar ostaje nenaplaćen u saldu potraživanja od kupaca. U razvijenim zemljama, taj period iznosi do 30 dana, tako da se to često uzima kao neka vrsta orijentacione normale.
Prosečni period naplate
Ako se ukupna prodaja obavlja na kredit, onda se uzimaju u obzir neto prihodi od prodaje na robni kredit (kasnije) kao u našem primeru. Ako je prodaja bila za gotovo ili na avans, ti iznosi bi se oduzimali od neto prihoda od prodaje. Kada se izračunava prosečan saldo kupca uzimaju se u obzir samo kupci koji su kupovali na robni kredit. Prosečni saldo kupaca najbolje se izračunava kada se uzmu salda kupaca na kraju svakog meseca pa podeli sa brojem meseci. Ako nema tih podataka, onda treba sabrati početni i krajnji saldo kupaca i taj zbir podeliti sa 2. Ako se ne poseduju oba podatka, u obračunu se uzima stanje sa kraja godine.
Prosečni saldo kupaca = saldo na početku i saldo na kraju / 2



